Zdravi nivo HDL Holesterola snižava kardiovaskularni rizik

Čak i za one pacijente koji su na statinima, zdravi nivo HDL (lipoprotein visoke gustoće) holesterola smanjuje kardiovaskularni rizik. Ukoliko pacijent ima otvrdnule arterije ili srčanu bolest i uzima statine da smanji količinu “lošeg” LDL (lipoprotein niske gustoće) holesterola u organizmu, šta bi trebalo da urade da povise “dobri” (HDL) holesterol? Čak bi i pacijenti koji su uspjeli sniziti “loši” holesterol trebali biti bolje zaštićeni od srčanog udara, moždanog udara ili srčanog zastoja ukoliko imaju dovoljno “dobrog” holesterola. Naučnici su se u ovoj studiji fokusirali na značajnost nivoa HDL holesterola kod pacijenata sa bolestima srca. Studija je već pokazala da količina HDL holesterola u krvi predviđa kardiovaskularni rizik. Sada, ova analiza pokazuje da je vrijedno truda da se obrati pažnja na nivo HDL holesterola kod pacijenata sa srčanim bolestima, koji su na terapiji statinima da bi amanjili nivo LDL holesterola.

Pacijenti sa srčanim bolestima trebaju više od terapije statinima. Oni koji uzimaju statine, a nemaju mnogo HDL holesterola ostaju osjetljivi na ozbiljne probleme, kako je pokazala ova analiza:

• Nizak nivo HDL holesterola ostaje neovisan i značajan predskazatelj kardiovaskularnog rizika čak i kada se nivo LDL holesterola smanji upotrebom lijekova.

Nivo HDL holesterola pomaže da predvidi kardiovaskularni rizik kod pacijenata, koji su na statinskoj terapiji, odnosno moždani, srčani udar, srčani zastoj ili smrt od koronarne srčane bolesti, čak i kod onih pacijenata koji imaju veoma nizak nivo LDL holesterola.

Studija je vršena na grupi od 9770 osoba. Ciljani pacijenti su bili muškarci i žene starosne dobi od 35 do 75 godina sa već utvrđenom koronarnom bolešću, a bili su praćeni u periodu od 5 godina. Jedna grupa je uzimala dozu od 10 mg atrovastatina na dan, dok je druga uzimala dozu od 80 mg na dan. Nivo holesterola se pratio nakon 3 mjeseca. Naučnici su ispitivali odnos između individualnih nivoa HDL holesterola i dužine vremena do prvog velikog kardiovaskularnog slučaja. Oni su koristili različite statističke analize i faktore, uključujući pol, godine, status pušenja, indeks tjelesne mase i drugih zdravstvenih faktora.

Skoro sve osobe su bili bijelci, sa prosjekom 60 godina, te su skoro svi bili muškarci. Sve osobe za ovu analizu su podijeljene u 5 nivoa, baziranu na tome koliko je nizak ili visok nivo njihovog HDL holesterola nakon 3 mjeseca mjerenja. Grupa sa visokim nivoom HDL holesterola je pokazala manji rizik za glavne kardiovaskularne slučajeve, tokom 5 godina trajanja ove studije, od onih pacijenata sa niskim nivoom. Oni sa većim nivoom holesterola su bili stariji, mršaviji i većinom ženskog pola nego oni sa nižim nivoima, zaključili su naučnici. Grupa sa višim nivoom HDL holesterola je također imala nekoliko trenutnih pušača i više osoba koje nisu pušile. Diabetes je bio češći kod osoba sa manjom količinom HDL holesterola.

Implikacije:
Kako bi stručnjaci mogli da iskoriste ove informacije? Odgovor bi možda bio da istraže fokuse tretmana u potrazi za novim terapijama.

• Smjernice: Preporuke tretmana bi se mogle izmjeniti značajno, tako da ljekari stave veći naglasak na povećanje nivoa HDL holesterola.
• Terapije: Naučnici mogu pokušati da razviju terapije koje podižu nivo HDL holesterola, počevši od promjene stila življenja pa do upotrebe određenih lijekova.

Implikacije:
Kako bi pacijenti mogli da iskoriste ove informacije? Trebali bi da pitaju svog ljekara za svoj nivo holesterola

• Da li bi njihov nivo HDL holesterola mogao biti viši? (da bi ih štitito od srčanog i moždanog udara)
• Šta bi mogao da dokaže njihov nivo HDL holesterola? (pitati za dozvoljenu i odgovarajuću hranu, fizičke aktivnosti, praćenje tjelesne mase, upotrebu alkohola i cigareta, utjecaja stresa na nivo HDL holesterola, te upotrebu lijekova)
• Kako i kada bi se njihov napredak mogao provjeriti?

LABTESTSONLINE

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*