8. EFCC kurs: novi trendovi u klasifikaciji, dijagnozi i tretmanu bubrežnih bolesti

Još jedan, sada već tradicionalni, EFCC posdiplomski kurs iz oblasti Kliničke hemije, održan je 25. i 26. oktobra ove godine, u Dubrovniku (Hrvatska). Organizatori (Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara) su se pobrinuli da i ove godine predavači budu istaknuti naučnici i stručnjaci u svojoj oblasti. Ove godine tema je bila u vezi bubrega: „Novi trendovi u klasifikaciji, dijagnozi i tretmanu bubrežnih bolesti“.

Šta je to novo u vezi bubrežnih bolesti izložili su predavači iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Kine, Belgije, Holandije, Švedske i Njemačke. Među učesnicima, kojih je ove godine bilo mnogo više nego prošle, našli su se biohemičari i doktori iz skoro svih zemalja regiona i Češke, Rumunije, Turske, Švedske, itd. Sala IUC-a (Inter University Center) u Dubrovniku, u kojoj se održao kurs, bila je mjesto u kome su se vodile aktivne diskusije nakon većine predavanja. Sama tema nametnula je takvu dinamiku kursa, jer u oblasti bubrežnih bolesti mnoga pitanja koja se tiču klasifikacije, adekvatnosti i tačnosti dijagnostičkih procedura, a samim tim i terapije, su još uvijek otvorena. Dosadašnja spoznaja u ovoj oblasti nije dala zadovoljavajuće rezultate. Zato se u ovoj oblasti i dalje aktivno istražuje i vode se polemike.

Kurs je bio podijeljen na tri logičke cjeline, gdje su u prvoj obrađeni osnovni koncepti, u drugoj dijagnostičke procedure, a u trećoj cjelini novi pristupi dijagnostici i tretmanu.

Osnovni koncepti su pokrivali patofiziologiju i klasifikaciju bubrežnih bolesti (prof. Mirjana Sabljar-Matanović, HR), inflamaciju, citokine i hemokine u hroničnoj bolesti bubrega (prof. Christopher W.K. Lam, CN), oštećenje podocita (prof. Mirjana Sabljar-Matanović, HR), autoimune bolesti i bubrezi (M.Sc. Maksimilijan Gorenjak, SLO) i rezultate skorašnjeg istraživanja „Instituta Ruđer Bošković“ na polju endemske nefropatije (Branko Brdar, HR). Za endemsku nefropatiju, prema prikazanim rezultatima, okrivljena je aristolohična kiselina koja se nalazi u biljci Aristolochia clematitis. U diskusiji nakon ovog izlaganja čula su se različita mišljenja. Također je bila interesantna diskusija o klasifikaciji težine bubrežnih bolesti, koja je bazirana na GFR-u, a koja često zna biti ne zadovoljavajuća i ne dovoljno primjenjiva u kliničkoj praksi. Naime, ishodi bolesti kod bolesnika smještenih u istu grupu prema GFR-u, mogu biti veoma različiti zbog više drugih faktora: dobi, etiološkog uzročnika, pridruženih bolesti, itd.

Dijagnostičke procedure su obrađene kroz nasljedne bubrežne bolesti (prof. Ana Stavljenić-Rukavina, Hrvatska), dijabetičku nefropatiju (prof. Gabor Kovacz, HU), lijekovima izazvana oštećenja bubrega (Dr. sci. Mladen Knotek, Slovenija), dislipidemiju u hroničnom bubrežnom popuštanju (prof. Victor Blaton, Belgija), jačinu glomerularne filtracije – dosadašnja dostignuća (prof. Joris R. Delanghe, Belgija), dosadašnje pristupe u terapiji (prof. Markus Ketteler, Njemačka) i kardiovaskularni rizik u horničnoj bolesti bubrega (Dr. sci. Mitja Lainščak, Slovenija). Puno polemike i diskusije izazvalo je predavanje o jačini glomerularne filtracije i načinu njenog izračunavanja, primjeni različitih formula za eGFR i njihovoj adekvatnosti. Novi pristupi dijagnozi i tretmanu bubrežnih bolesti izloženi su kroz laboratorijske standarde u dijagnozi i praćenju terapije (prim. Draško Pavlović, Hrvatska), urinarnu proteomiku – sredstvo za pronalaženje novih bubrežnih markera (Assist. Prof Hassan Dihazi, Njemačka), mjerenje kreatinina u vanlaboratorijskim uslovima kod visoko rizičnih pacijenata (Yolanda B. Rijke, Nizozemska).

Nakon trećeg dijela upriličen je okrugli stol na kome su nastavljene diskusije koje su prije morale biti prekinute zbog poštovanja rasporeda predavanja. U diskusijama su najviše učestvovali sami izlagači, ali se isto tako vrijedno mišljenje ili pitanje često moglo čuti i iz publike. Zaključci okruglog stola su bili da se na polju klasifikacije, dijagnostike i tretmana bubrežnih bolesti mora još dosta raditi, jer postojeća klasifikacija, dijagnostičke procedure i oblici terapije ne daju dostatne rezultate.

Dr Faruk Skenderi

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*