Detekcija ribonukleinskih kiselina poboljšana za dijagnostiku

Novi protokol za detekciju kratkih ribonukleinska kiselina (RNA) poznatijih kao mikro-RNK (miRNA) pomoći će u izoliranju dovoljnih količina za dijagnostičke svrhe.

Metoda pokazuje kako učinkovito prikupljanje uzoraka krvne plazme znači korak bliže cilju da dijagnostika bolesti pomoću miRNA postane stvarnost, jer izbor tubica za prikupljanje krvi utječe na kvantitaciju.

Studija provedena na Rosalind Franklin University of Medicine and Science (Chicago, IL, SAD) odredila je koji faktori mogu utjecati na tačnost testova miRNA. Znanstvenici su dali jasne procedure za prikupljanje i analizu miRNA, značajno poboljšavajući njihovu dijagnostičku tačnost. MikroRNA reguliraju procese, uključujući oplodnju, razvoj i starenje i obećaavaju kao biomarkeri bolesti.

Autori su otkrili da izbor tubica za prikupljanje krvi utječe na količinu. Tradicionalne heparinske tubice sa zelenim čepovima ometle su gotovo u potpunosti miRNA detekciju. Tubice sa sivim čepom koje sadrže antikoagulans natrijev fluorid i kalij oksalat osiguravaju najbolje rezultate. Iako miR-16 ima oko 500 puta više u krvnoj plazmi od miR-223, rezultati su bili slični za obje, što pokazuje da su razlike u detekciji koje proizlaze iz načina sakupljanja uzorka primjenjive na druge miRNA. Nadalje, uzorkovanje miR-223 u serumu je dalo varijabilnije rezultate, što znači da je za neke miRNA, analiza u obliku plazme bolja opcija.

Studija pokazuje da prirodne komponente krvne plazme koje se prečišćavaju zajedno s miRNA, ometaju njenu detekciju. Autori su identificiran dodatne korake u pročišćavanju, kao i idealno razrjeđenje, kako bi se smanjila interferencija. Istraživači su izbjgli problem kontaminacije kombinirajući enzim koji savladava plazmatske inhibitore enzima sa standardnim, što povećava osjetljivosti detekcije miRNA oko 30 puta. Također su primjetili da razlike u sastavu plazme između pojedinih donora daju različita miRNA mjerenja.

MikroRNA se mogu dobiti iz rutinski prikupljenih tekućina poput krvi, pljuvačke i urina. Više od 1000 miRNA postoje u ljudskom tijelu i deregulacija određenih miRNA je povezana s bolesti. Dominik M. Duelli, PhD, vodeći istraživač je rekao: “Ovi rezultati povećavaju mogućnost da faktori kao prehrana, vježbanje, cirkadijarni ritmovi i godišnja doba, koje mijenjaju kemiju krvi, mogu utjecati naa detekciju miRNA i njenu kvatitaciju.” Studija je objavljena online na 8. decembra , 2011, u Journal of olecular Diagnostics.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*