PSA

Poznat kao: ukupni PSA, slobodni PSA, kompleksni PSA
Formalni naziv: Prostata specifični antigen

{tab Ukratko}

Zašto se testirati?

Skrining muškaraca na karcinom prostate ( iako trenutno ne postoji koncenzus o korisšetnju ovog testa za skrining asimptomatskih muškaraca na karcinom prostate), da pomogne u određivanju potrebe za biopsijom prostate, za monitoring efektivnosti terapije i detekciju recidiva bolesti.

Kada se testirati?

Kada postoje simptomi koji sugeriraju na karcinom prostate kao otežano, bolno i/ili učestalo mokrenje; nakon tretmana karcinoma prostate. Postoji stalna rasprava među ekspertima i nacionalnim organizacijama kada i koliko često raditi PSA test za skrining muškaraca bez simptoma. Učestalost skrininga je individualna odluka koja se treba donijeti u razgovoru sa lijekarom.

Potrebni uzorak?

Uzorak krvi iz vene.

Priprema za test?

Izbjeći ejakulaciju 24h prije skupljanja uzorka jer je povezana sa povišenim nivoom PSA; uzorak se treba uzeti prije digito rektalnog pregleda (DRP) i prije ili nekoliko sedmica poslije biopsije prostate.

{tab Uzorak}

Šta se testira?

PSA je protein koji produkuju primarno ćelije prostate, mala žlijezda koja se nalazi oko uretre kod muškaraca i proizvodi tečnost koja je dio sperme. Većinu PSA koji prostata produkuje oslobađa se u ovu tečnost, ali male količine se otpuštaju u krv. PSA postoji u dvije forme: slobodni i kompleksni (cPSA veza za protein). Većina testova su ukupni PSA, koji mjeri količinu slobodnog PSA i cPSA u krvi. Kada ljekar traži PSA test, to se odnosi na ukupni PSA.

Ovaj test se koristi kao tumor marker za skrining i monitoring karcinoma prostate. Dobar alat ali ne i savršen, i trenutno ne postoji koncenzus među ekspertima o korisnosti ovog testa u skrining asimptomatskih muškaraca. Povišen nivo PSA je povezan sa karcinomom prostate, ali može biti povišen i kod prostatitisa i benigne hiperplazije prostate (BPH). Blago ili umjereno povišene koncentracije PSA mogu se naći kod Afro Amerikanaca i nivo ima tendencu rasta kod svih muškaraca toko starenja.

PSA nije dijagnostički test za karcinom. Zlatni standard za identifikaciju karcinoma prostate je biopsija prostate, uzimanje malog uzorka tkiva prostate i identifikacija abnormalnih ćelija pod mikroskopom. PSA test i digito rektalni pregled se koriste za odabir pacijenata za biopsiju. Cilj skrininga je minimizirati nepotrebne biopsije i detekcija klinički značajnih karcinoma dok su još ograničeni na prostatu. Termin klinički značajan je važan jer karcinom prostate postaje relativno čest kod muškaraca kako stare, mnogi tumori su veoma sporog rasta i ovaj tip tumora je rijedak uzrok smrti.

Ljekari moraju pokušati detektovati karcinom i diferencirati između sporo-rastućih i karcinoma sa agresivnim arstom koji metastaziraju.
U nekim slučajevima liječenje može biti gore od samog karcinoma sa uzrokovanjem neželjenih efekata, inkontinecije i erektilne disfunkcije. PSA test i digito-rektalni pregled mogu detektirati većinu carcinoma prostate ali ne ogu predvidjeti tok bolesti.

Slobodni PSA i cPSA testovi se mogu uraditi posebno. Testovi koji se koriste su razvijeni da bi se bolje diferencirao porast PSA (zbog carcinoma ili ne). Oba testa sun a principu da muškarcia sa karcinomom prostate često imaju povećan odnos između dva oblika PSA – smanjena količina slobodnog PSA i povećana količina cPSA.

Kako se uzima uzorak za testiranje?

Uzorak krvi se uzima iglom iz vene na ruci.

Da li je potrebna nekakva priprema da bi uzorak bio odgovarajući?

Potrebno je izbjegavati ejakulaciju 24 sata prije davanja uzorka, jer je povezana sa većim vrijednostima PSA. Uzorak bi se trebao uzeti prije nego što doktor uradi digito-rektalni pregled (DRP) i prije (ili nekoliko sedmica poslije) biopsije prostate.

{tab Test}

Kako se koristi?

Ako je dijagnosticiran karcinom prostate , ukupni PSA može se koristiti kao monitoring za određivanje uspješnosti terapije. Može se raditi i u intervalima da bi se detektirao recidiv karcinoma.

Ukupni PSA i digito-rektalni pregled (DRP) mogu se koristiti u skriningu karcinoma prostate i asimptomatskih i smptomtaskih muškaraca. Ako je jedan od njih abnormalan, ljekar se može odlučiti na biopsiju prostate i slikovne tehnike (ultrazvuk). Ako je DRP uredan a PSA umjereno povišen, učini se test na slobodni PSA zbog odnosa slobodnog i ukupnog PSA. Ovo može pomoći u razlikovanju između karcinoma prostate i drugih uzroka povišenog PSA. Obzirom da ukupni PSA može biti povišen trajno zbog različitih uzroka, ljekar može ponoviti nalaz nekoliko semdica poslije da bi se odredilo da li je PSA još uvijek povišen.

Trenutno ne postoji kosenzus o orištenju PSA testa u skrining asimptomatskih muškaraca. Dok je karcinom prostate relativno čest tip karcinoma kod muškaraca, rijedak je uzrok smrtnosti. U slučajevima sporo-rastućeg karcinoma, ljekar i pacijent mogu odlučiti o praćenju progresije prije nego tretman (oprezno čekanje). Nivo PSA može se raditi u intervalima da bi se monitorirale promjene PSA tokom vremena.
Kompleksni PSA (cPSA) je relativno nov test kao alternativa ukupnom PSA. Postoji nada da bi ovaj test mogao biti specifičniji nego ukupni PSA – bolji u detekciji karcinoma, ali nalazi su mješoviti te njegova klinička upotreba se treba utvrditi. cPSA je opcija o kojoj ljekari mogu raspraviti sa pacijentima. Upotreba se može proširiti i/ili bolje definisati kad dodatna studija.

Kada se radi?

Identificiranje slučajeva karcinoma prostate koji možda nikada neće uzrokovati značajne zdravstvene probleme, moraju se balansirati da se nebi promašila detekcija agresivnih karcinoma. Neke organizacije kao Američko Urološko društvo preporučuju skrining dok drugi kao „U.S. Preventive Services Task Force” smatraju da pretjeran tretman može prevazići potencijalni benefit. American Cancer Society (ACS) preporučuje da ljekar treba prezentirati prednosti i nedostatke PSA skrininga za karcinom prostate prije odluke o skriningu.

Muškarci koji žele skrining, ACS preporučuje da zdravi muškarci sa prosječnim rizikom trebaju se testirati nakon 50 god. Za one sa visokim rizikom kao Afro-Amerikanci i muškarci sa pozitivnom porodičnom anamnezom preporuka je da se počnu testirati između 40-45 god. American Urological Association preporučju početak testiranja : PSA i DRP u 40 godini.

Ukupni PSA i DRP mogu se uraditi kada muškarac ima simptome koji mogu biti zbog carcinoma prostate, kao otežano, bolno i učestalo mokrenje, bol u leđima i/ili bol u zdjelici. Obzirom da se ovi simptomi viđaju i kod različitih drugih stanja uključujući infekciju i prostatitis, ljekar će uraditi i druge testove kao urinokulture. Neka od ovih stanja uzrokuju porast PSA. Ako je ukupni PSA povišen, potrebno je ponoviti test nekoliko sedmica poslije, da li je koncentracija PSA u referentnim vrijednostima.

Slobodni PSA se radi kada je umjereno povišen ukupni PSA. Rezultati daju informaciju da li osoba ima povišen rizik od carcinoma prostate i pomaže u odluci da li učiniti biopsiju prostate.

Ukupni PSA može se uraditi tokom liječenja carcinoma prostate da bi se utvrdila efektivnost liječenja a i u intervalima nakon liječenja da se monitorira recidiv. Takođe se radi i kada je muškarac sa dijagnozom carcinoma prostate ali je na “opreznom čekanju” i trenutno se ne liječi.

Šta rezultat znači?

PSA rezultati se mogu interpretirati na jako mnogo načina i mogu postojati razlike u graničnim vrijednostima između laboratorija. Normalna vrijednost ukupnog PSA se smatra vrijednost manja od 4.0 ng/ml. neki smatraju da ovaj nivo treba biti niži od 2.5 ng/ml da bi se identificirao veći broj carcinoma prostate. Drugi smatraju da bi tada bilo previše dijagnosticiranih i previše liječenih carcinoma koji nisu klinički značajni.

Postoji sporazum da muškarci sa ukupnim PSA većim od 10.0 ng/ml imaju povišen rizik od karcinoma prostate (više od 67% su šanse, prema ACS). Nivo između 4.0 ng/ml i 10.0 ng/ml mogu indicirati karcinom prostate (oko 25% su šanse), BHP ili prostatitis. Ova stanja su češća kod stariji, kao i porast PSA nivoa. Koncentracija ukupnog PSA 4.0 ng/ml i 10.0 ng/ml je često siva zona. U ovom rasponu slobodni PSA je korisniji. Kada muškarac u sivoj zoni ima snižen nivo slobodnog PSA, ima veću mogućnost karcinoma prostate. Kada ima povišen nivo slobodnog PSA, rizik je smanjen. Odnos slobodnog i ukupnog PSA može pomoći u odluci uraditi ili ne biopsiju prostate.

Kada se kompleksni PSA (cPSA) koristi kao skrining, povišeni nivo može indicirati povišen rizik karcinoma prostate, dok niži – smanjen rizik.
Uloženi se napori za povećanje korisnosti ukupnog PSA kao skrininga testa. Oni uključuju:

  • PSA brzine. Ovo je promjena u koncentraciji PSA tokom vremena. Ako PSA nastavi značajno rasti tokom vremena (najmanje 3 uzorka u najmanje 18 mjeseci). Onda je najvjerovatnije riječ o karcinomu prostate. Ako raste brzo, onda je riječ o agresivnoj formi karcinoma.
  • PSA dupliranje vremena. Ovo je druga verzija PSA brzine. Mjeri kako brzo se PSA koncentracija udvostručava.
  • PSA gustina. Ovo je poređenje PSA koncentracije i volumena prostate (mjerene ultrazvukom). Muškarci sa većim prostatatma produkuju više PSA, tako da ovaj faktor treba uzeti u obzir.
  • Dobni raspon PSA. Obzirom da PSA nivo prirodno raste starenjem, referentne vrijednosti se trebaju prilagoditi dobi.

Tokom tretmana karcinoma prostate, PSA nivo bi trebao početi padati. Na kraju tretamana, trebao bi biti nizak ili nedetektibilan u krvi. Ako koncentracija ne pada na veoma nizak nivo, onda tretman nije potpuno efektivan. Takođe u praćenju recidiva, obzirom da čak i mali porast može biti značajan, oboljeli bi možda htjeli da monitoring PSA radi ista laboratorija svaki put da bi se varijacije svele na minimum.
Relativno nov test „ultrasenzitivni PSA” (USPSA) koji može biti koristan u monitoringu prisustva ili recidiva karcinoma nakon tretmana. Ovaj test detektuje PSA mnogo manjih nivoa. Ipak rezultati ovog testa moraju se inetrpretirati oprezno, jer je test veoma senzitivan, može biti porast PSA nivoa čak i ako karcinom nije prisutan (lažno pozitivan).

Da li postoji još nešto što treba znati?

DRP može privremeno uzrokovati porast PSA, krv se obično uzima prije ovog pregleda.
Manipulacija prostatom tokom biopsije ili resekcije će značajno povećati nivo PSA. PSA test se zato treba uraditi prije hiriurške intervencije ili šest sedmica nakon manipulacije.

Jaka fizička aktivnost utićče na prostatu kao vožnja bicikla, može uzrokovati porast PSA nivoa. Ejakulacija unutar 24h prije testiranja može biti povezana sa povišenim PSA nivoom.

Velike doze hemoterapeutika kao ciklofosfamid i metotrexat mogu povećati ili smanjiti nivo PSA.

Kod nekih muškaraca PSA može rasti zbog drugih stanja na prostati, posebno infekcija. Nedavna studija je objavila da oko polovine muškaraca sa visokim PSA, kasnije se normaliziraju vrijednosti. Neki autori preporučuju da se visok PSA treba ponoviti između 6 sedmica i 3 mjeseca nakon rezultata visokog PSA. Neki ljekari propišu dozu antibiotika ako postoji dokaz infekcije prostate.

{tab Česta pitanja}

Ako imam rak prostate, koje su mi opcije?

Najčešći tretmani su radioterapija, hormonska terapija i hirurški tretman.

Da li PSA test detektira sve karcinome prostate?

Ne. Ponekad stanice karcinoma ne proizvode dovoljno PSA, pa će test biti negativan iako je bolest prisutna.

Da li bi svaki muškarac trebao biti testiran na PSA?

Općenito, ako imate simptome vezane za prostatu vaš doktor će naručiti PSA test. U ostalim slučajevima je individualna odluka ljekara koja ovisi o njegovoj procjeni.

{/tabs}

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*